Bankada KHUNTO iha Parlamentu
Nasionál (PN), segunda-feira nee ezije meja Parlamentu Nasional atu
aprova lalais Lei Anti Korupsaun, tanba lei ne’e nia benefisiu bo’ot ba
nasaun no povu Timor Leste.
Ezijensia nee hatoo husi Xefi bankada
KHUNTO, Luis Roberto da Silva iha ninia deklarasaun politika iha
Parlamentu Nasional iha sesaun plenaria Parlamentu Nasional nian.
Luis Roberto da Silva hatutan importante
tebes atu aprova lalais lei Anti Korupsaun, tanba lei ne’e mak bele
asegura konfiansa ba investementu nasionál no internasionál.
“Lei Anti Korupsaun ne’e tenki forte,
ita tenki altera ita-nia konstitusional atu inpoint kastigu todan ba
krime korupsaun atu reforsa Lei Anti Korupsaun,” dehan Luis Roberto da
Silva.
Nia hatutan, Timor Leste dadauk nee
presiza tebes investementu estranjeiru no local, hodi loke kampu servisu
ba povu no bele ajuda mós dezenvolvimentu iha Timor Leste.
Nune’e mós, Vise Prezidenti bankada
KHUNTO, Olinda Guterres mós hateten, bankada KHUNTO nia pozisaun kona
ba konstituisaun RDTL artigu 8, ne’ebé ko’alia kona ba imunidade nian.
Tuir Olinda Guterres, importante atu
define krime hirak ne’e lolos, foin aplika imunidade, tanba iha artigu 8
ne’e, jeneralijadu liu.
“ Deputadu balun bele uza ida ne’e atu
aplika ba krime sira seluk hanesan mal-administrasaun, abuzu poder no
mós krime públiku lubuk ida”dehan Olianda Guterres.
Nia esklarese, tuir lolos imunidade
ne’e, so bele aplika ba kazu sivil, ne’ebé enkuadra iha kodigu sivil, no
aplika de’it bainhira deputadu sira hala’o sira nia kna’ar hanesan
deputadu no labele aplika fali ba kazu krime ne’ebé define ona iha
kodigu penal.
Olinda Guterres afirma, imuniadade ne’e,
la’os atu proteje kriminozu sira, maibé imunidade ne’e atu proteje
deputadu sira atu labele hetan restrusaun ruma, bainhira deputadu sira
hala’o sira nia kna’ar.
“
Ita la define lolos imunidade ba deputadu ka membru governu, entaun lei
ne’e sei kontinua enkoraja no dada ema atu prátika krime oi-oin. Tuir
lolos tenki obrigatóriu atu automatikamente Prezidente Parlamentu
Nasionál, hasai imuniadade kualker deputadu, bainhira Tribunal haruka
pedidu mai, relasiona ho krime ruma ne’ebé hakanek RDTL nia kodigu
penal,” afirma Olinda Guterres.
Deputada Kuarta Lejilstura ne’e hatete,
tenki altera rejimentu Parlamentu Nasionál, atu define lolos imunidade
no imunidade ne’e aplika ba kazu sivil.
“Ita tenki aplika regras todan liu tan
ba deputadu sira ne’ebé prátika krime dulojiu, ne’ebé define iha kodigu
penal, no krime korupsaun atu reforsa ita nia lei anti korupsaun ho
hametin ita-nia konstituisaun, atu aplika ba ema hotu iha ita-nia rai,”
dehan Olinda Guterres.
Nia afirma, Timor Leste ne’e Estadu
direitu demokrátiku, PN no Governu tenki hala’o sira-nia kna’ar iha lei
nia okos, no sidadaun hotu hanesan iha lei nia oin, inklui mós deputadu
sira.
Alende ne’e, Xefi bankada FRETILIN, Francisco Branco hateten, FRETILIN mós konkorda atu aselera projetu Lei Anti Korupsaun.
“Tempu ona atu Parlamentu Nasionál fó
prioridade atu apresia no aprova investimentu legal ne’ebé autor justisa
sira bele kaer hodi julga krime ne’e,” dehan Francisco Branco.
Kona-ba imunidade, Francisco Branco
konsidera hanesan perogativa ida, atu asegura Membru Parlamentu sira, ho
liberdade ne’ebé luan, hodi deputadu sira bele ezerse sira nia funsaun
ho diak, no labele tauk bainhira ko’alia.
“ Ita mós hatene katak, ita mós presiza
koopera, wainhira pedidu ruma husi poder judisial ho baze duni. Ami
hanoin ita presiza hadia kestaun sira ne’e, atu ita nia sidadaun sira
iha Timor Leste, labele senti katak, iha ita nia nasaun, iha sidadaun
primeira klase no sidadaun segunda klase,” afirma Francisco Branco.
Labele deklarasaun mamuk
Hatan ba ezijensia bankada opozisaun
KHUNTO, Prezidenti Parlamentu Nasionál, Aniceto Guterres hateten,
inisiativa atu halo lei ne’e, bele mai husi governu no bele mós husi
deputadu sira.
“Atu aprova lalais ka neneik, ou ita atu
dada kleur lei kona ba korupsaun nian, ou lei kriminal ne’ebé bankada
KHUNTO temi ona, depende ba bankada Parlamentar sira iha PN. Ida ne’e
entrega fila fali ba deputadu no bankada Parlamentar sira, para labele
deklarasaun polítika mamuk de’it hanesan ne’e, tenki fó nia substansia,”
tenik Aniceto Guterres.
Prezidente orgaun sobernao lejislativu
nee dehan meja Parlamentu ajuda de’it prosesu, atu lei ne’e bele aprova
iha Parlamentu Nasionál no bele hetan promulgasaun husi Prezidente
Republika.
No comments:
Post a Comment