Timor-Leste Laiha Manu-Tolun Falsu - ITL | BUAT HOTU KONA BA TIMOR-LESTE

ATUALIDADE

Post Top Ad

Timor-Leste Laiha Manu-Tolun Falsu

Rezultadu análize laboratoriál ne’ebé hala’o husi Autoridade Inspesaun no Fiskalizasaun ba Atividade Ekonómika no Sanitária (AIFAESA) liuhusi kooperasaun ho Ministériu Agrikultura no Peska (MAP) hatudu laiha manu-tolun falsu maibé kualidade mak menus.

Teste ne’e relasiona ho fenómenu manu-tolun falsu ne’ebé sirkula iha merkadu nasionál durante fulan-agostu 2017, AIFAESA foti medida hodi inspesiona no fiskaliza estabelesimentu sira iha Dili, liuliu importadór no distribuidór hanesan Lucky Market, W-Four, Lita Cool no Loja Yang nomós manu-tolun lokál husi Rai-Lako (Ermera) no Loes hodi foti amostra no submete ba Laboratóriu Diagnóstiku Veterinária, MAP, mak rezultadu fó sai katak nia kualidade tun maibé laiha manu-tolun falsu ne’ebé komersializa iha Timor-Leste.

Diretór Departamentu Planeamentu Operasionál Risku Alimentár no Laboratóriu, Ângelo Edmundo Belo, informa aleinde kualidade manu-tolun, halo mós análize ba kontaminante, espesifikamente ba mikróbiu hanesan Total Plate Count no E.coli, no nia fin hatudu manu-tolun livre husi kontaminasaun ka substánsia perigoza sira, nune’e manu-tolun bele konsomu no sei la fó impaktu ba ema nia saúde.

“Laiha manu-tolun ne’ebé falsifikadu ka danifikadu ne’ebé komersializa iha ita-nia nasaun. Kualidade manu-tolun ba kategoria ikus liu signifika nia kualidade tun. Fatór prinsipál sira ne’ebé influénsia ba kualidade ne’e rasik tanba kondisaun fatin ne’ebé konserva manu-tolun la adekuada ho tempu ne’ebé naruk no kadeia komersializasaun ne’ebé naruk, tan ne’e implika ba kualidade”, Ângelo hatete liuhusi konferénsia impresa iha Matadouru, ohin.

Maski nune’e bainhira han la implika ba ema nia saúde maibé presiza konserva ho di’ak hodi mantein nia kualidade atubele oferese nutrisaun ne’ebé di’ak.

Koordenadór AIFAESA, Abílio Oliveira Sereno, hatutan relativamente ho konservasaun manu-tolun nian, espesífikamente ba ijiene, AIFAESA seidauk iha lejislasaun tanba ne’e sei iha difikuldade ba ida ne’e mezmu kona-ba rótulu (label) hakerek halo di’ak para konsumidór sira bainhira bá sosa tenke haree no ladi’ak labele sosa maibé daudaun ne’e seidauk iha regulamentu.

“Kona-ba lejislasaun ne’e prioridade ami-nian, kuandu ita-nia governasaun la’o loos ona prioridade primeiru mak alterasaun dekretu lei ne’ebé fó infrasaun ba konsumidór ne’e ami prepara hotu ona, draft iha hotu ona hein submete ba Konsellu Ministu hodi diskute para hatama inkompletu no lakuna sira iha lejislasaun ne’ebé agora iha”.

“Buat barak ami bá haree labele halo buat ida tanba seidauk tama iha lejislasaun. Ita bá halo protesaun saúde ida, ita tenke esplika nia ladi’ak tuir lei no artigu saida para fó sansaun. Haree de’it ne’e la’e, ida ne’e iha ona ami-nia prioridade para tama iha projetu alterasaun”.

@tatoli.tl

No comments:

Post a Comment