Maske estrutura VII Governu
kompleta ona 30 pesoas hodi simu pose iha Tersa (03/10/17) ohin, maibé
sei iha tan faze ikus ba membru VII Governu atu simu pose, tanba
estrutura Governu foun ne’e sei liu husi 30 pesoas.
Tuir
Xefi bankada FRETILIN, Francisco Branco, katak, FRETILIN planeia lista
membru Governu ne’e 30 de’it, maibé ho ezersisiu ida hala’o dadauk
ne’e, membru Governu bele liu 30.
“Karik mak FRETILIN manan maioria,
estrutura Governu ideal ne’e 30 de’it. Maibé tanba soberania iha povu
nia liman, povu haruka ita para servisu hamutuk hodi dudu
dezenvolvimentu ba oin, tenki halo mudansa ba situasaun. Haree ba
situasaun ida ne’e mak, membru Governu ne’e sei liu husi 30,”dehan
Francisco Branco ba GMN iha Parlamentu Nasionál, Segunda horiseik.
Nia hatutan, VII Governu ne’e nakole ba
ema hotu, tanba agora dadaun ne’e, tama ona ba faze tranzisaun
jerasional, tanba lider bo’ot sira nasaun ne’e nian, sira-nia idade mós
avansa ona, no sira-nia enerjia mós menus ona.
“Estrutura Governu ki’ik ne’e, la
signifika sei la hala’o servisu, tanba desizaun polítika ne’e membru
Governu sira nian, implementador ne’e mak estrutura Estadu ne’ebé iha
tiha ona, entaun ida ne’e la influensia ba estrutura ki’ik ka bo’ot,”
katak Francisco Branco.
“VII Governu ne’e, konserteja inkluzivu,
Governu inkluzivu ho situasaun minoria Parlamentar ne’e, atu bele iha
estabilidade Governativa. Laiha regra ida atu dehan labele inkluzivu,
tomada de posse ba membru VII Governu ne’e, sei to’o dala tolu, tanba
VII Governu ne’e nakloke hela,”relata Francisco Branco.
Tanba ne’e, Branco dehan, lideransa tuan
sira-nia partisipasaun iha VII Governu ne’e, importante atu hatudu
dalan ba jerasaun foun sira hodi hatutan ba oin.
Nia
afirma, kontribuisaun lider istóriku sira hanesan, Xanana Gusmão, Ramos
Horta, Taur Matan Ruak no Francisco Guterres ‘Lu-Olo’, importante tebes
ba prosesu dezenvolvimentu Timor Leste, hodi hametin liu tan valor sira
iha tempu rezistensia, hodi jerasaun foun sira aban bainrua bele
hatutan de’it.
“Alkatiri, Xanana Gusmão no Taur Matan
Ruak kontaktu malu hela de’it, ita espera katak, parte hotu bele simu,
tanba ita hatene katak, projetu bo’ot tasi mane se mak dezeña, se mak
negosia fronteira marítima, entaun sira-nia partisipasaun
importante,”relata Branco.
*gmntvtl
No comments:
Post a Comment