Ba hau governu ida nee lejitimu, tanba ita nia konstituisaun la bandu governu minoritariu, modelu konstituisaun hanesan modelu Portugal nian neebe lao mos ho minoritariu mak ukun. Hau fiar, reprezentante povu nian neebe tur iha uma fukun sei asume responsabilidade atu viabiliza governu ida nee iha tinan lima nia laran,”dehan Abilio Araujo ba STL iha nia rezidensia Tasi Tolu, Komoro, Domingu (01/10/2017).
Nia hatutan hanesan jerasaun 74/75
konsidera setimu governu sei ho programa neebe diak, orsamentu neebe
diak atu materializa programa sira neebe iha, tan nee fiar
reprezentante povu sira iha uma fukun sei assume responsabilidade atu
viabiliza governu ida nee iha tinan lima nia laran.
Abilio Araujo informa agora dadaun nia
rasik la halo politika ona, maibe tuir nia perspektiva programa setimu
governubesik hanesan ho partidu balun nian, ida nee laiha deputadu ida
vota kontra.Programa neebe aplika tinan nee sei hatudu rezultadu iha
parlamentu, lalaok servisu husi kada ministeriu, governasaun lao diak,
fiar iha parlamentu sei apoiu. Nia hatutan karik iha buat balu halao
ladun diak, Primeiru Ministru la remodela, sei bele iha problema oituan,
depende tanba ida nee kazu pontual ida-idak nian,ida nee maka sai nia
pontu importante.
Lideransa 74/75 nee komenta prosesu
negosiasaun neebe lao entre Fretilin, PLP hanesan hotu hotu koalia
mesmu ba nia hare naksalak.
Hau nia opiniaun konversasoes entre
Fretilin i PLP nee tuir lolos se mak devia lidera,Taur Matan Ruak iha
sorin ida,Mari Alkatiri iha sorin seluk,hau nia hanoin sira nain rua
maka tenke hasoru malu to remata,to hetan akordu ou lahetan akordu,tanba
situasaun nee sensitivu,” Abilio informa.
Prezidente PLP Taur Matan Ruak maka
lidera diak liu nia laiha ambisaun atu ba tur iha PN ou iha governu,
tanba nee bainhira nia ba, nia bele reprezenta Partidu diak liu deskute
ho Fretilin,mesmu ho partidu kiik maibe ba ho autoridade moral.
Ida nee maka ema barak vota i nune iha tempu ida nee Fretilin maka manan,sai nuudar partidu vensedor,entaun tenke koalia ho Fretilin atu haree modelu plataforma intendimentu atu bele ukun,tanba rai nee presiza duni ukun ho governu ida ho programa diak,” tenik Abilio.
Emprejariu famozu nee relata nia laos
negosiador, tanba nunka partisipa iha team negosiasaun entre Fretilin Ho
PLP, maibe sempre buka tuir nia pasadu, partensia grupu sira nebe
fundador rai nee ninian iha 74/75.
Abilio mos iha kampania foin lalais nee
apoia Jeneral Taur Matan Ruak, tanba haree figura hanesan lider ida
inspira konfiansa,lider ida koalia lia los, ba los mai los.
“Hau dehan hau apoia Taur Matan ruak sem
pursentu, hau hadomi nia hanesan hau nia alin ida neebe mai mos husi
74/75 bele halo mudansa diak iha rai timor, maske nune hau nia haree ho
rezultadu sira neebe sai, hau rona rasik ami rua Jeneral Taur Matan
Ruak koalia ba malu, hau respeita no komprende ninia desizaun katak
lakohi sai prezidente parlamentu i la hakarak tama ba governu,” Abilio
mos enkorajaTaur Matn Ruak atu hasoru Mari Alkatiri dala rua iha
konversasoes, Alkatiri mos ba hasoru malu, nia haree katak Timor nee
presiza hotu-hotu liu-liu lider sira neebe povu respeita, hanesan sira
neebe eis titulares orgaun soberania ida nee nian.
Haree buat lubuk ida iha PLP seidauk
define deside lolos, konaba opozisaun, maske dehan sai
opozisaunkonstrutivu katak PLP mos kontra eleisoes antisipada,katak
deputadu sira iha nebe laos atu hatun deit. Maibe sei fo korajem ba sira
tinan lima nee ikus nian ona. Sira hotu neebe istoriku labele halimar
demais ho destinu povu nian, liuliu jerasaun foun sira hotu-hotu tenke
tur hamutuk resolve, prepara ukun ba jerasaun sira tuir mai iha 2022 ,
ajuda rai nee ba oin.
Hau koalia ida nee tanba hau la deve ema ida. Hau nia patraun maka hau nia aan rasikneebe hau buka tuir nafatin lia menon beila sira no rai lulik sira fiar sira maka sei hein nafatin ita hamutuk ho jerasaun foun nee kaer nafatin rai nee lao ba oin,” Komposer muzika foho ramelau neeiha esperansa katak ba governu nee , liu liu primeiru ministru ema ida ke aprende kaer ukun iha Timor , ohin ema ida maduru liu eh tasak.
Nia mos husu ba membru governu sira atu
servisu ho dedika an didiak ,hanoin uluk bem estar povu, labele hanoin
uluk sira nia aan rasik,tanba kompara tur iha kargu governu nian
hanesan ho profisaun Dotor, Padre I Professor, tamba profisaun nain tolu
nee sei la husik sira nia ema iha tempu nebe ema presiza, tanba nee
politiku sira mos tenke kaer servisu hanesan vokasaun ida.
Hau nia apelo mos ba lider istoriku sira nee hotu, tur hamutuk atu koalia ba malu tamba ita labele rekuja koalia ba malu ,hau maka atu lakoalia ba malu nee ohin hau la koalia ba ema ida, pois ohin hau koalia ho sira hotu tamba deit ita nia rain ,tamba ran sira nebe nakfakar tiha ona iha ita nia rain nee, tamba nee ita tenki haraik ann,pasiensia simu malu, buat ruma ita koalia ba malu ,ba los mai los, hau kuandu la konkorda koalia kedas iha oin,” sublina Abilio Araujo.
Iha fatin ketak, Francisco Mausoro dehan
hanesan Observador Politika iha vida politika, sai opozisaun ba malu nee
hanesan natural, Kuaze mundu politika mundu moderna la sees husi
Koligasaun no opozisaun, kestaun envolvementumentu partidu opozisaun iha
Governu minoria nee hanesan apoiu individual tanba nee mak partidu
rasik la envolvementu iha laran.
Entertantu Diretur Ezekutivu Assosiasaun
Hak Manuel Monteirodehan iIndividu ida tenke hetan konvite husi partidu
mais votadu, tanba Rezultadu husi eleisaun nee la hatudu maioria
votadu.Povu lafo votus maioria ba partidu sira atu ukun mesak, atu
asegura neebe mak Governu mai entaun presiza iha estratejia politika
hodi bele garante governasaun ida nee dura too rohan.
*STL
No comments:
Post a Comment