“Ami so bele fó de’it ami nia opiniaun
no apresiasaun la’ós ba ajuda fali governu, ideal ne’e, governu lori
programa mai governu hatene ona nia hakarak saida los, la’ós ami mak
submete fali programa,” Fidelis Magalhães informa ba Tatoli iha Plenária
Parlamentu Nasionál, Kuarta, ohin.
“Improviza de’it ita nian hanoin, la iha
korrespondénsia atu fó proposta no kontra proposta, iha mak, vota
avabor no kontra, ida ne’e mak ita la’o tuir korredór Konstituisaun
Repúblika Demokrátiku Timor-Leste (KRDTL),” eis Prezidente Parlamentu
Nasionál Aderito Hugo reforsa tan.
Tuir deputadu Nain rua ne’e, CNRT ho PLP
kompromete ona atu sai opozisaun edukativu no konstrutivu, tanba ne’e,
iha Parlamentu Nasionál partidu rua ne’e sei la fó dalan ba kualkér aktu
ne’ebé tenta dezvia regras normal ne’ebé haktuir ona iha konstituisaun
kona-bá lalauk aprezentasaun programa governu nian ba tinan lima.
Maski Primeiru Ministru Sétimu governu
konstitusionál, Mari Alkatiri husu atu deputadu sira submete proposta
hodi ajuda hadi’a programa ne’ebé governu prepara ona.
“Ha’u hein proposta hosi Senor Deputadu
sira, ohin to’o aban, ha’u hein. Ha’u sei la hein atu to’o fulan ida,
hodi fila mai Parlamentu nasionál,” PM Mari Alkatiri bolu atensaun iha
plenária, ohin.
Hatán ba pedidu hosi Primeiru Minsitru,
deputadu Aderito Hugo, esplika katak, ida ne’e mak buat hanaran
“kontráriu,” hanorin fali públiku atu interpreta sala natureza
aprezentasaun programa ne’ebé haktuir iha konstituisaun.
Konstituisaun hatete, katak, governu
aprezenta de’it nia programa tinan lima nian atu hetan apresiasaun hosi
Parlamentu, la iha espasu atu aprezenta proposta ou kontra proposta.
”Ha’u observa saida mak Primeiru
Ministru nia hakarak ne’e atu fó hatene ba públiku katak medida debate
programa hanesan mós debate orsamentu jerál estadu ou proposta lei
ruma.”
Iha rejimentu, no konstituisaun la fó
dala atu aprezenta proposta, deputadu sira só bele halo de’it
apresiasaun, taka ona, iha de’it, dalan rua bainhira taka mak, bankada
governu nian hamosu mosaun de konfiansa, ou opozisaun aprezenta mosaun
rejeisaun (kontra).
Nune’e nia husu ba lider sira, atu
aproveita oportunidade debate polÃtika iha Parlamentu fó informasaun
los, la’ós hakle’uk informasaun.
Aleinde de ida ne’e, aproveita
oportunidade hodi fó sai mós ba públiku katak, CNRT sei la garantia
programa governu pasa ga lae tanba governu actual minoritáriu iha
parlamentu se ita kompara fali ho governu sira uluk nian.
“Opozisaun sei la fasil atu apoiu tanba
responsabilidade ba nia kompromisu polÃtika ne’ebé fó sai ona ba nia
eleitoradu sira iha perÃodu kampaÃña nian.”
“Asaun sira ne’e opozisaun halo tanba
reflete ba kompromisu edukativa no konstrutiva hodi la aseita kualkér
asaun ne’ebé tenta atu viola regra iha konstituisaun no lei sira.”
“Konstrutivu ne’e mak, durante debate
ami nia bankada, deputadu hotu-hotu halo apresiasaun. Edukativu mak
dehan ita tenke la’o tuir giaun no regras konstitusionál.”
Hanoin hanesan mai hosi xefe bankada
PLP, Fidelis Magalhães, hodi dehan, tuir konstituisaun repúblika
Demokrátiku Timor-Leste haktuir katak, governu lori programa ba
Parlamentu Nasionál ne’e atu hetan apresiasaun, papél parlamentu nian,
la’ós apoiu governu iha preparasaun ba nia programa.
Lei no konstituisaun dehan, programa
ne’ebé lori mai feitu tiha ona, mai so para apresiasaun de’it. Iha
ne’ebá la dehan, parlamentu iha knaar atu ajuda governu iha preparasaun
ba programa.
Tanba ne’e, PLP sei la hatama proposta
ruma ba programa governu tanba konstituisaun la fó dalan atu PLP iha
Parlamentu Nasionál submete proposta.
Maibé husu atu governu kumpre
konstituisaun nune’e iha primeiru aprezentasaun programa mak la pasa,
sei iha tan oportunidade dala ida tan atu governu fila hikas mai
Parlamentu hodi aprezenta nia programa tan.
“Sé Primeiru Ministru dehan, programa
primeiru nian la liu no la fila ba Parlamentu ne’e desizaun Primeiru
Ministru nian.” Fidelis realsa.
Hodi kontinua esplika katak, relasaun
PLP ho CNRT ne’ebé hamutuk ona iha plataforma koligasaun Aliansa Maioria
Parlamentár, tanba prinsÃpiu edukativu no konstrutivu.
“Uluk ami kritika programa mega projetu
ne’ebé aprezenta hosi CNRT ne’e la’ós dehan ami anti mega projetu total,
maibé ami hakarak iha rasionalizasaun ba rekursu ne’ebé di’ak para bele
apoiu no foku ba programa sira seluk.”
“Imajina Timor-Leste nia osan agora iha
de’it USD $16, 5 ital Billoens, sé governu mai kontinua halo tan mega
projetu modelu Zona Espesiál Ekonomia Sosiál Merkadu (ZEEMS) hat,
kontinua halo tan projetu boot sira. Ne’e oinsá, bainhira ita ko’alia
kona-bá redús défisit, maibé governu rasik kria polÃtika fiskál ida
ne’ebé expansionista,” Fidelis konklui.
*tatoli.tl

No comments:
Post a Comment