PLP preokupa, Tinan 10 tan osan FP hotu - ITL | BUAT HOTU KONA BA TIMOR-LESTE

ATUALIDADE

Post Top Ad

PLP preokupa, Tinan 10 tan osan FP hotu

Bankada Partidu Liberatsaun Popular (PLP), iha Parlamentu Nasionál (PN), preokupa maka’as ho osan fundu petrolíferu ne’ebé agora dadauk nia montante US$ 16.5 bilioens.

Deputadu Merico Akara husi bankada PLP hateten, kuandu Orsamentu Jeral Estadu (OJE) kada tinan Governu foti nafatin husi fundu petroleum, mak tinan 10 mai tan, vida nasaun Timor Leste sei termina iha tinan 10, tanba osan fundu petroleum hotu ona.

“Hahú agora Parlamentu Nasionál tenki deskuti hodi buka solusaun diak ba kestaun ne’e, atu nasaun nia vida ne’e, labele termina iha tinan de’it iha tinan 10 mai. Ita tenki disiplina mós iha despeza, ne’ebé mak la importante, kustu hot-hotu ne’ebé ita hanoin katak, ladun fó interese ba nesesidade baziku povu nian, tenki diminui ona,” relata Merico Akara iha plenária Parlamentu Nasionál (PN), Tersa (19/09).

Merico Akara haktuir, rendementu Estadu Timor Leste kuandu observa didiak, ladun hetan fatin iha públiku atu diskuti, no ladun hetan fatin iha Parlamentu Nasionál no Governu atu fó atensaun hodi deskuti atu buka solusaun.

“Ne’eduni hakarak fó hanoin ba ita hotu katak, asuntu, polítika no planeamentu importante, maibé se ita minimiza rendementu principal ba Estadu, ha’u hanoin polítika sei la implementa buat ida, maske ita iha polítika ne’ebé mak matenek, no planeamentu diak,” Merico Akara.

Nia hatutan, públiku hatene katak, rendementu principal ba Estadu Timor Leste to’o agora dadauk ne’e, mai husi setór mina no gas de’it.

“Atual agora dadauk ita nia reseitas iha fundu petroleum la ba oin no la ba kotuk, maibé marka pasu iha fatin de’it,  agora dadaun US$ 16. 5 bilioens de’it. Ida ne’e mak fontes principal ba Orsamentu Jeral Estadu, tanba kuaze 95%, ita nia Orsamentu Jeral Estadu depende ba US$ 16.5 bilioens ne’e,”tenik Mericio.

Nia dehan, nasaun Timor Leste tenki hateke no hanoin dok, labele hanoin de’it ba moris jerasaun agora nian.

“Se hanoin hanesan ne’e, tuir ha’u nia observasaun, US$ 16.5 bilioens ne’e, sei labele tahan to’o tinan 10. Iha tempu agora ne’e, ita seidauk iha fontes principal seluk, atu troka fontes ida ne’e, bainhira US$ 16.5 bilioens ne’e ita uza hotu,” relata Mericio.

Nia salienta, US$ 16.5 miloens ne’e, mai husi mina matan rua de’it mak hanesan, KITAN ho Bayu Undan, maibé KITAN agora la produs tanba maran ona, entaun Bayu Undan mak sei produs hela. Maibé tuir kontratu, Bayu Undan sei termina iha tinan 2022.

“Maibé se ita akompaña didiak kona ba rezerva, Bayu Undan bele hotu ka maran antes tinan 2022. Ita-nia preokupasaun mak ida ne’e, se to’o 2022 mak ita problema tan ho Bayu Undan, reseita saida mak bele substitui, para ita-nia nasaun ne’e bele la’o ba oin, para Estadu nia planu bele ezekuta, no povu nia interese bele rezolve,” tenik Merico Akara.

Nia haktuir, to’o agora reseitas non petroliferu ba Estadu Timor Leste seidauk másimu, no reseitas domestika sei menus 10%.

“Atu selu de’it saláriu vensimentu, ita sei uza osan fundu minarai. Lolos ne’e ita halo jestaun diak, no ita dezenvolve non petroliferu ho diak, maibé to’o agora ita se foti nafatin osan husi fundu petroleum, lolos ita labele foti ona osan husi fundu petroleum,” katak Merico Akara.

Tanba ne’e, Merico Akara dehan, VII Governu ne’e, tenki halo servisu bo’ot atu hasa’e rendimentu domestika. Hahú agora Governu tenki investe iha setór turismu, agrikultura, peska no seluk tan, reforma fiskal no reforma ekonómia.

“opsaun seluk atu poupa osan fundu minarai ne’e, ita tenki foti osan tuir lei fundu minarai haruka, ita labele repete fila fali durante ne’e, ita viola hela de’it lei fundu petroleum, tanba lei fundu petroleum hateten, labele foti osan liu 3%, maibé durante ne’e ita kontinua viola hela de’it,” katak Merico Akara.

Entretantu, deputadu Antoninho Bianco, husi bankada FRETILIN husu ba bankada PLP atu lalika preokupa ho situasaun ne’e, tanba Timor oan sira hatene saida mak tenki halo atu hasoru situasaun ne’e.

“Hahú ita ukun aan osan laiha mós ita bele, naran katak ita hamutuk, tanba hamutuk mak halo forsa no hamutuk halo buat diak. Se hahú ho osan laiha ita bele, sa tan iha osan, ha’u senti hamutuk ita bele liu,” relata Antoninho Bianco.

Nia esklarese, unidade mak haforsa buat hotu, hodi halo servisu no servisu bele produs buat ruma diak ba povu.

*gmntv.tl

No comments:

Post a Comment