“Ha’u hakarak husu tansá la hahú kedan
ho mós kontratu ba investimentu ida, tanba fó lisensa de’it, ba ha’u
ladún seguru,” Deputadu Partidu Libertasaun Popular (PLP) Demétrio
Amaral husu iha audiénsia ho Ministru Estadu no Ministru Agrikultura no
Peska (MAP), Estanislau Aleixo da Silva iha plenária, ohin.
Tuir nia rede ne’ebé atu hakail ikan tuir konvensaun mar
(tasi) internasionál autoriza 10.5 kilo metru enkuantu rede ne’ebé
kompañia Hong Long uza ne’e nia porsentu 90 kaptasaun ikan Tubaraun.
Nune’e mós iha lista espésie iha aneksu
espésie protejida sira ita tau tamañu ikan ne’ebé sira bele kaer. Maibé
realidade nota katak Tubaraun bebé (ki’ik) sira mós kaer hotu, tanba
laiha kondisaun ruma atu halo limitasaun tamañu sira atu kaer.
“Tanba sá mak lá halo limitasaun mós ba
tamañu sira?,” nia kestiona. No kontinua dehan, “Tanba selebra kontratu
ida, iha kontratu ne’e nia laran bele tau kedan konteúdu sira ne’ebé
ita hakarak atu proteje Governu Timor-Leste nia interese, kompañia nia
interese no proteje mós karik kompañia lokál balun ne’ebé parseria ho
sira iha prosesu ne’e atu nune’e parte hotu bele uza baze ida bainhira
mosu konflitu entre parte sira, iha baze ba halo referénsia la’ós de’it
lei maibé kontratu ne’ebé asina entre parte.”
Iha fatin hanesan, Deputada CNRT Bríjida
Correia, reforsa, nia konkorda ho intensaun Governu nian atu fó lisensa
investimentu ba kompañia atu diversifika ekonomia no hatama reseita ba
Governu maibé tenke haree impaktu husi lisensa ida ne’e ba ambiente no
bio diversidade, basa Bio diversidade mak hetan estragus tenke gasta
osan boot atu halo investimentu hodi rekupera fali nune’e husu ba
Ministru atu tetu asuntu ne’e.
Liga ho lisensa ida ne’e atu husu oinsá
kontrolu ita-nia tékniku iha ró laran, sira-nia parser ka relatóriu
oinsá? To’o ema hetan ona mak foin ita hotu preokupa ka ita-boot sira
hetan relatóriu husi sira semanalmente, mensalmente ba sira-nia kontrolu
liuliu ita-nia maluk sira ne’ebé ita-boot sira tau iha ró laran hodi
servisu hamutuk ho kompañia ida ne’e.
Hatán ba deklarasaun hirak ne’e,
Ministru Estadu no Ministru Agrikultura no Peska, Estanislau Aleixo da
Silva iha PN esplika katak, kompañia ne’e sei halo investimentu la’ós
de’it halo atividade peska iha tasi-mane maibé atu halo indústria
peskeira.
Bainhira ministériu atu fó lisensa
presizamente para proteje rekursu naturál tanba haree katak peska ilegál
barak demais ona, kapasidade atu bá kontrolu laiha tanba iha ró barak
mak peska iha tasi-mane.
“Ita iha integradu iha área alta bio
diversidade. Hanesan membru Governu iha responsabilidade para hola
desizaun. Desizaun ne’ebé ami halo sein interese, interese prinsipál ho
peska ilegál ne’ebé iha ita-nia tasi-mane, laiha tan intensaun seluk,”
Estanislau esplika
Kona-bá lisensa nia dehan, tuir
prosedimentu basa antes hola desizaun dahuluk kompañia hatama proposta,
tékniku sira halo avaliasaun hotu foin hola desizaun.
*tatoli.tl
No comments:
Post a Comment