Deputadu David Dias Ximenes alias
Mandati hosi Bankada FRETILIN ne’e fo hanoin ba governu rai rua ne’e atu
respeita duni markasaun tinan 1904 nian ne’ebe Portugues no Holanda
halo no labele hare’e fali hosi istoria uluk nian.
“Ita kuandu koalia kona ba fronteira
terrestre entre Timor – Leste no Indonezia ne’e diak mos ba nasaun rua
ne’e, para ema sira iha fronteira ne’eba ne’e bele fo diak malu,
respeita fronteira rai rua ne’e nian desde uluk iha tinan 1904 Holanda
no Portugal marka ne’e, ida ne’e mak los kona ba ida istoria uluk liu
ne’e ita la koalia ida,” dehan Mandati ba thetimor-news iha uma fukun PN, Kinta (14/09/2017).
Tamba ne’e, deputadu ne’e husu ba
governu rai rua ne’e atu halo negosiasaun ho matenek no kalma atu nune’e
nia rezultadu bele fo vantazem diak ba povu rai rua ne’ebe hela iha
areia fronteira ne’ebe sei disputa hela.
“Buat ida ita halo negosiasaun ne’e,
laos dehan agora, agora kedan, maibe ita koalia ba malu ita fo ba nia
mos fo mai ne’ebe agora hela deit 3% hanoin ne’e buat diak ona signifika
katak ita nia ema sira servisu duni,” dehan Mandati.
Dadauk ne’e, fronteira terreste entre TL
ho Indonezia hela deit 3 % ne’ebe seidauk rezolve. Areia fronteira
ne’ebe sei disputa hela mak iha Rejiaun Autonomu Espesial Oecusse-Ambeno
(RAEOA).
Ba problema ne’e, foin lalais Xefi
Negosiador Fronteira Maritima, Kay Rala Xanana Gusmao hafoin halo
negosiasaun ho Australia ba fronteira maritima nian iha Tasi Timor, eis
Komandante FALINTIL ne’e kontinua ba Jakarta, Indonezia hodi rezolve
fronteira terreste nian ne’ebe sedauk hotu.
Timor-Leste iha 28 Novembru 1975
proklama ona nia independensia, maibe iha 7 Dezembru 1975, Indonezia iha
tempu ditadura eis Prezidenti Soeharto haruka nia tropaz sira invade
Timor-Leste ho isu komunista. Invasaun Indonezia ne’e, tuir informasaun
hetan apoiu hosi Governu Estadu Unidos Amerikanu no Australia.
Iha 17 Jullu 1976, Indonezia rekonese
Timor-Timur (Timor-Leste, red) parte hosi teritoriu nia nasaun hafoin
sai provinsia ba dala 27.
12 Novembru 1991, masakre Santa Cruz
ne’ebe hamate jovem barak, lori Timor-Leste hahu koalia iha mundu
internasional, inklui iha Organizasaun Nasoens Unidas.
30 Agostu 1999, povu Timor-Leste hili
opsaun rejeita otonomia espesial ho Indonezia hodi sai nasaun soberanu
ba nia independensia. No iha 20 Maiu 2002, Timor-Leste restaura hikas
nia independensia no hetan rekonese hosi komunidade internasional.
Iha nia fronteira tasi, Timor-Leste
fronteira ho Indonezia no Australia. Nune’e mos iha terreste nian,
Timor-Leste fronteira ho Indonezia.
*thetimor-news.com
No comments:
Post a Comment