Negosiasaun Fronteira Terreste TL-Indonezia, Hare’e Markasaun Portugues – Holanda - ITL | BUAT HOTU KONA BA TIMOR-LESTE

Post Top Ad

Negosiasaun Fronteira Terreste TL-Indonezia, Hare’e Markasaun Portugues – Holanda

indonesia_timor_leste-640x360
Atu rezolve problema fronteira terreste ne’ebe sedauk hotu, Governu Timor-Leste no Indonezia tenki hare’e fali markasaun fronteira uluk ne’ebe marka hosi kolonial Portugues no Holanda tinan 1904 nian.

Deputadu David Dias Ximenes alias Mandati hosi Bankada FRETILIN ne’e fo hanoin ba governu rai rua ne’e atu respeita duni markasaun tinan 1904 nian ne’ebe Portugues no Holanda halo no labele hare’e fali hosi istoria uluk nian.

“Ita kuandu koalia kona ba fronteira terrestre entre Timor – Leste no Indonezia ne’e diak mos ba nasaun rua ne’e, para ema sira iha fronteira ne’eba ne’e bele fo diak malu, respeita fronteira rai rua ne’e nian desde uluk iha tinan 1904 Holanda no Portugal marka ne’e, ida ne’e mak los kona ba ida istoria uluk liu ne’e ita la koalia ida,” dehan Mandati ba thetimor-news iha uma fukun PN, Kinta (14/09/2017).

Tamba ne’e, deputadu ne’e husu ba governu rai rua ne’e atu halo negosiasaun ho matenek no kalma atu nune’e nia rezultadu bele fo vantazem diak ba povu rai rua ne’ebe hela iha areia fronteira ne’ebe sei disputa hela.

“Buat ida ita halo negosiasaun ne’e, laos dehan agora, agora kedan, maibe ita koalia ba malu ita fo ba nia mos fo mai ne’ebe agora hela deit 3% hanoin ne’e buat diak ona signifika katak ita nia ema sira servisu duni,” dehan Mandati.

Dadauk ne’e, fronteira terreste entre TL ho Indonezia hela deit 3 % ne’ebe seidauk rezolve. Areia fronteira ne’ebe sei disputa hela mak iha Rejiaun Autonomu Espesial Oecusse-Ambeno (RAEOA).
Ba problema ne’e, foin lalais Xefi Negosiador Fronteira Maritima, Kay Rala Xanana Gusmao hafoin halo negosiasaun ho Australia ba fronteira maritima nian iha Tasi Timor, eis Komandante FALINTIL ne’e kontinua ba Jakarta, Indonezia hodi rezolve fronteira terreste nian ne’ebe sedauk hotu.

Timor-Leste iha 28 Novembru 1975 proklama ona nia independensia, maibe iha 7 Dezembru 1975, Indonezia iha tempu ditadura eis Prezidenti Soeharto haruka nia tropaz sira invade Timor-Leste ho isu komunista. Invasaun Indonezia ne’e, tuir informasaun hetan apoiu hosi Governu Estadu Unidos Amerikanu no Australia.

Iha 17 Jullu 1976, Indonezia rekonese Timor-Timur (Timor-Leste, red) parte hosi teritoriu nia nasaun hafoin sai provinsia ba dala 27.

12 Novembru 1991, masakre Santa Cruz ne’ebe hamate jovem barak, lori Timor-Leste hahu koalia iha mundu internasional, inklui iha Organizasaun Nasoens Unidas.

30 Agostu 1999, povu Timor-Leste hili opsaun rejeita otonomia espesial ho Indonezia hodi sai nasaun soberanu ba nia independensia. No iha 20 Maiu 2002, Timor-Leste restaura hikas nia independensia no hetan rekonese hosi komunidade internasional.

Iha nia fronteira tasi, Timor-Leste fronteira ho Indonezia no Australia. Nune’e mos iha terreste nian, Timor-Leste fronteira ho Indonezia.

*thetimor-news.com

No comments:

Post a Comment