Tuir Xefe Bankada CNRT, Arao Noe de
Jesus, hanesan opozisaun atu asegura politika governu nian, sei hare
konteudu programa sira neebe iha. CNRT mantein opozisaun tanba atu
haree programa sira nee tanba CNRT atu defende interese nasional.
Haree ba opozisaun barak domina iha komisaun, nee eleisaun antisipada seilaiha, tanba ita haree ba esperensia iha Portugal, governu monu, prezidente bolu kedas partidu segundu mais votadu mak bele forma governu, maibe segundu mais votadu mak labele mak foin halai ba eleisaun antisipada. Ida nee tuir Sistema lao hanesan nee,” katak Arao ba STL Kinta foin lalais nee iha PN.
Enkuantu opozisaun domina lidera komisaun
nee, sei lamosu eleisaun antisipada, maibe kabe ba Prezidente Republika
nia kompetensia, nia parte lakohi koalia adianta.
Nia akresenta, haree ba esperensia nasaun
sira seluk neebe uza sistema semi-prezidensial hanesan Timor sistema
lao hanesan nee, maibe importante mak tenke garante maioria parlamentar.
Nunee mos Xefi Bankada Fretilin Francisco
Mirando Branco dehan, haree ba komisaun 7 neebe maioria lidera husi
opozisaun, mezmu nunee Fretilin lidera iha komisaun ida deit, maibe
garante no fiar katak iha konsensia reprezentante povu nian.Tanba
deputadu tuur iha PN nee hanesan reprezentante povu, tanba nee fiar
bainhira programa governu nian diak, proposta OJE ratifikativu no ba
oin programa diak ba moris povu nian, ida nee konsensia deputadu hotu
hanesan reprezentante povu nafatin garantia atu hadia moris povu ba oin.
Branco akresenta, agora ba oin
Timor-Leste sei laiha partidu ida tan mak sei manan ho maioria absoluta,
neebe agora dadaun nee hanesan ezersisiu ida ba Partidu Politika
(Parpol) sira hotu atu servisu hamutuk. I realidade haree ba mensajem
povu nian hakarak atu partidu hotu servisu hamutuk.
Nia hatutan Fretilin nuudar partidu mais
votadu, ou manan maioria simples, neebe halo koligasaun ho PD hodi forma
VII governu, tanba nee fiar katak programa governu fo benefisiu ba
povu, deputadu sira iha PN sei fo votus afavor.
Informa Xefi bankada Fretilin Francisco
Branco, katak koligasaun atu halo kooperasaun ho opozisaun nunee garante
estabilidade governativa, ida nee sai nuudar materia substansial, tanba
partidu hotu nia hakarak atu povu moris iha situasaun neebe hakmatek no
dezenvolvidu.
Ami hein hela, programa governu ho orsamentu jeral ratifikativu, neebe lakleur tan ami sei estabelese koordenasaun hodi lobi opozisaun nunee bele asegura programa governu ho projetu ba proposta, orsamentu ratifikativu neebe governu sei aprezenta mai,” tenik Branco.
Xefi Bankada Fretilin nee, fiar katak
kuandu koalia ba programa governu diak, povu barak sei haree no halo
transmisaun direta, karik iha programa neebe diak ba povu, deputadu
sira hotu sei fo fo votus afavor. Tanba nee sira iha hanoin pozitivu
katak hotu-hotu hanoin atu halo nasaun nee diak.
Entretantu Xefi Bankada Khunto Luis
Roberto da Silva hatete, Khunto nia pozisaun opozisaun, maibe politika
atu asegura atu ba VII governu, nee mak nudar sidadaun Timor oan tenke
buka iha unidade, kria paz, amizade no estabilidade.
Haree ba programa politika neebe atu
implementa ba iha povu relasiona ho programa neebe hatoo ona ba povu
tomak iha kampana eleitoral.
Ita koopera nafatin, maibe haree programa neebe lai, programa ba interese povu no nasaun khunto fo apou, maibe lafo vantajen ba povu no nasaun Khunto sei lakopera,”katak nia.
Entretantu Advogadu Privadu Paulo
Remedios dehan labele halo elesaun antesipada, tuir regra konstituisaun
iha prazu atu halo eleisaun antisipada, bainhira parlamentu ida nee
disolve tiha ona.
Tuir regra konstituisaun iha prazu atu halo eleisaun antesipada, no halo elesaun antisipda parlamentu ida nee disolve no kansela parlamentu ida nee. Artigo 100 numeru 1 konstituisaun dehan katak, labele disolve parlamentu labele,iha antesipada durante fulan neen , tenke kontinua maioria ida nee, no konstituisaun iha limite.
Nia sublinhaeleisaun antesipada labele
halo durante fulan neen, durante fulan neen labele halo eleisaun,
governu labele monu, labele disolve mos parlamentu. Bele halo pedidu
nomeasaun mas mantein nafatin hanesan governu temporariu.
Nunee iha fulan neen nia laran mak hamosu
krize, sei mantein nafatin no labele halo eleisaun, regras iha tuir
artigu sira tanba deputadu sira mak hakerek no aprova ona konstituisaun,
tenke respeita regras, labele viola konstituisaun konforme kadeira
neebe iha.
Camoes afirma, governu neebe simu pose
iha mos 30 dias atu aprezenta programa governu nian ba parlamentu. Se la
aprezenta tuir regra neebe iha, kuandu aprezenta programa pasa no
aprovadu ona laiha kestaun, se la arpovadu iha regra iha
konstituisaun.
Atu rejeita programa governu tenke iha maoria
absoluta, nee signifika sira tenke 55 % mais votu ida iha parlamentu.
Agora iha kadeira parlamentu laos votu
eleitores. No regra seluk rejeita program
a hamonu governu tenke rejeita
dala rua, laos dala ida governu monu tuir regra konstituisaun neebe iha
artigu 109, laos rejeita ida governu monu, se aprezenta dalarua
parlamentu rejeita mak monu. Maibe governu monu kontinua iha fulan neen,
no laiha elesaun antesipada.
Nia relata atu koalia konaba ba vmosaun
sensura presiza hatene didiak iha neebe tanba vota sensura akontese iha
razaun rua deit, halo vota sensura konaba programa governu nian no
asuntu interese nasional. Maibe atu iha asuntu internasional tenke iha
programa governu, no governu funsiona tiha ona prazu liu tiha 30 dias,
bele iha kestaun konaba asuntu interese nasional fronteira maritima,
akordu ho santa se, akordo ho Australia.Labele halo votu sensura ba
programa governu, bainhira governu seidauk aprezenta programa neebe iha
tanba nee tenke hein durante 30 dias.
Iha fatin seluk, Akademika Fakuldade
Direito UNTL Domingos Nunes dehan ema neebe tur ona iha kadeira
reprezenta povu, tenke halo servisu ho diak tuir lei neebe iha hodi
labele hamosu eleisaun antesipada.
*STL
No comments:
Post a Comment