Tuir Estudante UNTLFakuldade
EkonomiaJestaun Antonio Marques hateten,hare ba realidade iha rai laran
konsumidores gosta liu konsumu produtu lokal neebe maka importa husi
estranjierus.Tanba tuir sira produtus hanesan modo tahan fresku, ayam potong, sosis, supermie, manutolun faan ho presu neebe baratu liu hodi atria teb-tebes konsumidores hodi sosa lalais.
Hau hanoin produtu iha rai laran ita hare ba nia presu nee karun,duke husi rai liur, nunee halo ema gosta sosa produtu lokal hirak neebe maka maihusi estranjeirus,”hatete Estudante Antonio Marques ba STL iha kampus Liceu, Caicoli Tersa (19/09/2017).
Nia hatetebainhira konsumu barak liu
produtu estranjeiru sei fo afeita tebes ba iha sirkulasaun orsamentunian
hodi semo hotu ba iha rai liur. Laos nee deit maibe fo mos prejudika ba
iha komunidade neebe mak hela iha area rural hodi halo kresimentu
ekonomia nee tun nafatin.Tanba orsamentu nee ladun sirkula iha rai laran
no la fo benefisiu ba familia iha uma laran.
Iha Fatin hanesan Dosente Departamentu
Jestaun Augusto Mendonça hateten,atu hadia ekonomia iha rai laran tenki
divertifikasaun ekonomia nee hodi kria pontus ekonomia neebe mak bele
produs reseitas ida hodi adia povu nia moris ba reseitas nivel
hotu-hotu neebe maka ligadu ho ekonomia.
Divertifikasaun ekonomia nee importante presiza kria empredorismu barak iha rai laran atu divertifika impredorismu tanba Timorense barak atu bele kria pontus ekonomiku no atu divertifika ekonomia liu husi setor hotu-hotu, tanba nee governu presiza fo importansia ba industria kiik sira atu bele kontribui ba ekonomia nasional,” informa Augusto.
Maske nunee, presija iha politika neebe
diak atu bele kria ka divertifika ekonomia hodi redus dezempregu iha rai
laran atu garantia ba ekonomia iha parte naun petrolifeiru.Tanba nee
presiza ema neebe iha kapasidade no politika ida neebe diak atu jere
rekursu ho diak hodi kontribui ba ekonomia nasional.
Nia hatutan tan katak husu basetimu
governu tenki halo politika ida, atu kontrola presu nee rigoroju laos
kontrolu ba deit nesesidades bazikus, maibe presiza kontrola mos presu
enjeral merkadu hotu-hotu neebe iha Timor laran tomak.
Maibe, kuandu kontrolu neebe menus mak
susar atu hatene kada presu produtu nian neebe mak faan iha merkadu hotu
hotu.Tanba nee presiza kontrola masimu ba merkadu hotu hotu atu hatene
presu husi sasan sira nee.
Tuir observasaun jornalista iha terenu
hatudu katak maioria konsumidores sira konsumu produtu importasaun
kompara ho produtu lokal neebe sai identidade nasaun Timor nian.
Haree ba realidade katak produtu lokal
neebe iha nia folin aas liu duke ho produtu importasaun husi rai liur
mai, nunee konsumidores sira barak liu mak konsumu hahan importasaun
kompara ho hahan lokal.*STL

No comments:
Post a Comment