Parlamentu Nasionál, 15 Setembru 2017
Sua Exelénsia
Señor Prezidente Parlamentu Nasional,
Dr. Aniceto Guterres
Dignísimus deputadus no dignísimas deputadas ba IV lejislatura
Distintus konvidadus
Povu doben Timor-Leste
Señor Prezidente Parlamentu Nasional,
Dr. Aniceto Guterres
Dignísimus deputadus no dignísimas deputadas ba IV lejislatura
Distintus konvidadus
Povu doben Timor-Leste
Hafoin eleisaun justa no livre, señor deputadu no señora deputada sira hahú hala’o ohin, primeira sesaun lejislativa ba IV Lejislatura. Ho laran haksolok tebes mak ha’u loke sesaun solene ba lejislatura ida ne’e, nu’udar Prezidente Repúblika.
Permite ha’u fó parabéns ba Prezidente Parlamentu Nasional, kandidatu eleitu hosi kolega-deputadu sira, loron sanulu liubá, atu lidera Uma-Fukun ida ne’e, hosi 2017-2022. Dr Aniceto Guterres, ho profisaun jurista, la’ós de’it timoroan ida hosi jerasaun foun maibé nia mai mós hosi jerasaun ida ne’ebé tanen aas ita-nia vontade koletiva atu ita afirma-an, nu’udar povu no nasaun. Nia halibur esperiénsia organizativa no lideransa liuhosi organizasaun ka entidade oin-oin, RENETIL, ETADEP, HAK no Konsellu Nasional no Komisaun Judisiál Tranzitória, UNTAET. Iha kontestu harii estadu-de-direitu demokrátiku, Dr Aniceto halo parte órgauns sentrais FRETILIN nian, no iha tinan sanulu ikus, nia kaer kargu Xefe Bankada FRETILIN nian, iha UMA FUKUN ida ne’e. Tamba Dr Aniceto Guterres iha mós esperiénsia naruk nu’udar deputadu, nia iha devér boot atu hatudu kapasidade organizativa no lideransa, nu’udar Prezidente Parlamentu Nasional, segunda figura iha hierarkia estadu Timor-Leste nian.
Ha’u fó mós parabéns ba Meza Parlamentu eleitu no Bankada Parlamentár ne’ebé harii hosi partidu FRETILIN, CNRT, PLP, PD no KHUNTO no mós ba Komisaun Espesializada no estrutura sira seluk ne’ebé harii ona atu hala’o knaar hotu-hotu, ne’ebé tama iha kompeténsias Parlamentu Nasional nian.
Povu fó honra ba Ita-Boot sira bainhira hili Ita-Boot sira nu’udar sira-nia reprezentante iha Uma Fukun ida ne’e. Sesé de’it maka simu mandatu ida ne’e hosi Povu, nia foti mós tusan ida, responsabilidade boot ida. Povu hakarak ninia reprezentante sira atu haksesuk malu ho liafuan di’ak no momoos, hakarak rona hanoin ne’ebé fó dalan ba hamosu buat ruma foun atu hadi’a, hakarak haree komportamentu ida ne’ebé hatudu kultura toleránsia, respeitu, solidariedade, espíritu ekipa no sentidu responsabilidade ba knaar ne’ebé de’it.
Povu hein katak Ita-Boot sira sei tanen no servisu hamutuk ho órgaun estadu sira seluk hodi hadi’a sira-nia moris. Ha’u fiar katak Ita-Boot sei sai matadalan povu nian durante tinan lima tuir mai. Liuhosi dalan ida ne’ e, Ita-Boot sira sei manán konfiansa povu nian no sei hetan tulun babeibeik.
Exelénsias,
Ha’u haree iha Parlamentu foun ida ne’e jerasaun tuan kahur ho jerasaun foun, ho otas oin-oin, balun ho esperiénsia deputadu, husi partidu polítiku, balun ho esperiénsia servisu públiku nian, balun hala’o knaar privadu horiuluk no balun seluk servisu tinan barak nu’udar líder ka membru ONG nian. Esperiénsia sira ne’e hotu sei ajuda Parlamentu Nasionál ida ne’e atu haree klean sá kuadru legál mak ita-nia estadu presiza iha, hosi ohin ba oin, atu tanen di’ak liután sidadaun sira-nia intereses, sira-nia dignidade no sira-nia igualdade tuir lei.
Ha’u haree iha Parlamentu foun ida ne’e jerasaun tuan kahur ho jerasaun foun, ho otas oin-oin, balun ho esperiénsia deputadu, husi partidu polítiku, balun ho esperiénsia servisu públiku nian, balun hala’o knaar privadu horiuluk no balun seluk servisu tinan barak nu’udar líder ka membru ONG nian. Esperiénsia sira ne’e hotu sei ajuda Parlamentu Nasionál ida ne’e atu haree klean sá kuadru legál mak ita-nia estadu presiza iha, hosi ohin ba oin, atu tanen di’ak liután sidadaun sira-nia intereses, sira-nia dignidade no sira-nia igualdade tuir lei.
Ho laran haksolok tebes mak ha’u haree partisipasaun feto sira-nian iha Uma- Fukun ida ne’e, tuir kuota ne’ebé determina tuir lei partidus polítikus. Lei ne’e loke dalan atu ita hotu haree beibeik ita-nia feton sira, nu’udar ema ho direitu hanesan ho mane sira. Ho orgullu boot mak ha’u haree ita-nia feton na’in tolu tuur iha Meza Parlamentu ida ne’e.La’ós foin agora mak kargu sira ne’e fó ba maluk feto sira. Iha mandatu sira uluk, Kargu Sekretária nian no mós Vise-Prezidente nian, konfia ona ba maluk feto sira. Tamba ita-nia espíritu nakloke dadaun ona ba justisa sosiál, ha’u fiar katak, iha tinan lima tuir mai, ita-nia feton sira, ne’ebé tuur dadaun iha Uma-Fukun ida ne’e, sei hasa’e babeibeik sira-nia kapasidade atu taru malu mós ho mane maluk sira.
Ita-nia feton na’in ida bele mós manán fiar, liuhosi votu sekretu no livre, atu kaer kargu Prezidente Parlamentu ba mandatu 2022-2027. Permite ha’u husik hela dezafiu ida ne’e ohin, iha sesaun solene ida ne’e, ho esperansa katak ida ne’e sei akontese duni, nu’udar hahalok ida, atu haburas justisa sosiál iha ita-nia rai doben.
Maluk sira,
Hafoin funu ramata, ita hahú prosesu tranzisaun ba UKUN RASIK AN ho apoiu ONU nian. Ho naran estadu Timor-Leste nian, ha’u agradese ONU ninia kontribuisaun ba períodu tranzisaun ida ne’e no mós ba ninia Misaun Pás durante kuazi tinan sanulu resin tolu. Iha tinan 2012, Komunidade internasionál rekoñese katak ita iha ona kbiit rasik atu hamriik mesak no ONU deside hakotu ninia Misaun Páz iha Timor-Leste. Ida ne’e konkista boot ita hotu nian. Hosi tinan 2012 to’o agora, ita-nia forsa Defeza no Seguransa rasik mak garante pás no estabilidade iha rai ida ne’e, ho ita hotu nia kontribuisaun. Ohinloron, ita iha ona instituisaun no sistema rasik ne’ebé tanen ita-nia estadu , nu’udar estadu-de-direitu demokrátiku, tuir Konstituisaun haruka. Ita iha entidade rasik, funsionál, hanesan CNE no STAE, ne’ebé garante ita bele halo eleisaun livre, justu no transparente, tinan lima-lima. Ita kaer mesak eleisaun prezidensiál no lejislativa iha tinan 2017 no observador internasionál sira gaba maka’as ita-nia instituisaun rua ne’e. Ohinloron, biar difikuldade sei barak, ita konsege kaer metin órgauns soberania estadu nian: Prezidente, Parlamentu Nasionál, Governu no Tribunál sira.
Ho orgullu mak ita bele hatete katak ita iha ona sistema justisa ida ho Tribunál no Prokuradoria rasik, iha nível nasional no iha distritu ida-idak. Tribunal Rekursu, Provedoria Direitus Umanus no Defensoria Públika hala’o dadaun sira-nia knaar.
Dignísimu deputadu sira,
Ha’u rasik kontribui ba halo ita-nia Konstituisaun Repúblika durante ha’u-nia mandatu, nu’udar Prezidente Assembleia Konstituinte, iha 2001. Ha’u mós kontribui ba lei barak, ne’ebé Parlamentu Nasionál halo durante ha’u -nia mandatu, nu’udar Prezidente Parlamentu Nasionál, períodu 2002-2007. Ho esperiénsia ida ne’e, ha’u hatene katak dignísimu deputadu sira iha responsabilidade todan boot ida iha kabáz. Digníssimu deputadu sira la presiza rona explikasaun tuir mai tamba Ita-Boot sira hatene knaar saída mak tenke kaer, iha tinan lima nia laran. Ha’u mai iha ne’e tamba simu konvite hosi Prezidente Parlamentu rasik atu ko’alia iha serimónia solene ida ne’e, nu’udar Prezidente Repúblika. Ho hanoin katak TVTL no rádiu sira halo hela transmisaun direta ba ita-nia povu, nu’udar guardiaun Konstituisaun nian, ha’u hanoin katak ida ne’e momentu di’ak ida atu hato’o liafuan balun ba povu tomak, atu haklaken konseitu sira ne’ebé ita uza bainbain, Parlamentu ninia knaar oin-oin, liuliu ninia dever atu kontribui ba estabilidade polítika no governativa, iha tinan lima oin mai no oinsá Parlamentu no Prezidente fó liman ba malu.
Povu Timor-Leste!
Iha ita-nia rain, la iha órgaun soberania ida importante liu ida seluk tamba ida-idak iha nia kbiit rasik. Tuir Konstituisaun Timor-Leste, órgaun soberania ida-idak hala’o ninia knaar rasik ho independénsia. Ita-nia Konstituisaun garante mós katak órgaun hat, Prezidente, Parlamentu, Governu no Tribunais iha relasaun ba malu ho nível dependénsia oin-oin, husi knaar ne’ebé sira hala’o.
Iha ita-nia rain, la iha órgaun soberania ida importante liu ida seluk tamba ida-idak iha nia kbiit rasik. Tuir Konstituisaun Timor-Leste, órgaun soberania ida-idak hala’o ninia knaar rasik ho independénsia. Ita-nia Konstituisaun garante mós katak órgaun hat, Prezidente, Parlamentu, Governu no Tribunais iha relasaun ba malu ho nível dependénsia oin-oin, husi knaar ne’ebé sira hala’o.
Ita-nia estadu iha karáter demokrátiku! Parlamentu Nasionál mak garante demokrasia iha ita-nia rain. Oinsá Parlamentu garante demokrasia iha ita-nia rain? Liuhosi lei sira ne’ebé expresa duni vontade jerál povu nian tamba demokrasia signifika regime polítiku ida ne’ebé tao aas povu nia interese no hakarak. Parlamentu intrepreta povu nia hakarak no aprova projetu-de- lei ka proposta-de-lei sira ne’ebé Parlamentu rasik mak halo ka Governu mak prepara. Prezidente Repúblika promulga no bainhira Jornal Repúblika publika ona, estadu tomak no sidadaun ida-idak tenke respeita. Tamba ita-nia Konstituisaun temi estadu-de -direitu demokrátiku, ita-nia kuadru jurídiku tenke reflekte duni sentimentu sidadaun sira-nian, sidadaun sira-nia hakarak atu hadi’a sira-nia moris. Lei sira ne’e tenke tanen mós justisa sosiál katak sei serve ba sidadaun hotu-hotu, la haree ba ema riku ka kiak, feto ka mane, klosan ka ferik ka katuas, hosi relijiaun katólika ka seluk, rasa ka etnia ka distritu ne’ebé de’it. Nune’e, Ita-Boot sira sei sai lalenok ba povu tomak no ba ita-nia nasaun.
Exelénsias
Lei foun sei mosu tan tamba nesesidade povu nian sei boot babeibeik. Ita presiza lei sira ne’e atu regula, hametin no haburas ita-nia rain. Sidadaun sira iha dever atu hakruuk ba lei sira ne’e hotu. Maibé atu sidadaun ida-idak kumpre lei sira ne’e, nia tenke kompreende tambasá mak estadu uza lei sira ne’e. Prezidente Parlamentu, iha ninia diskursu iha 5 Setembru, hato’o mós ninia preokupasaun kona-ba nesesidade atu simplifika lei sira atu povu bele kompreende. Ida ne’e hanoin di’ak ida. Atu kompreende loloos, kondisaun uluk liu mak lei sira ne’e tenke hakerek mós ho liafuan simples no loos. Permite ha’u hatete ida ne’e: ita presiza halo lei hotu-hotu tuir realidade Timor-Leste nian no fásil atu kompreende, atu ita hotu bele kumpre.
Ha’u fiar katak Ita-Boot sira sei halo beibeik kontaktu diretu ho populasaun, iha Uma Fukun ida ne’e. Sei tuun mós ba populasaun sira-nia hela fatin, iha munisípiu ida-idak. Ita-Boot sira-nia diálogu ho populasaun sei ajuda haklalen lei sira ne’e no sei hasa’e lais liu sira-nia konfiansa ba órgaun estadu ida ne’e.
Maluk sira hotu,
La’ós de’it Parlamentu Nasionál mak iha devér atu hametin ita-nia estadu-de-direitu demokrátiku. Sidadaun ida-idak ka grupu sosiedade sivíl nian, hosi partidu polítiku ka organizasaun ne’ebé de’it, bainhira haree katak lei foun ruma la tuir Konstituisaun Timor-Leste ka pontu balun Konstituisaun nian la klaru, bele hato’o ninia preokupasaun iha Parlamentu Nasionál, atu hadi’a lei ne’e.
La’ós de’it Parlamentu Nasionál mak iha devér atu hametin ita-nia estadu-de-direitu demokrátiku. Sidadaun ida-idak ka grupu sosiedade sivíl nian, hosi partidu polítiku ka organizasaun ne’ebé de’it, bainhira haree katak lei foun ruma la tuir Konstituisaun Timor-Leste ka pontu balun Konstituisaun nian la klaru, bele hato’o ninia preokupasaun iha Parlamentu Nasionál, atu hadi’a lei ne’e.
Kona-ba relasaun institusionál, ohinloron Prezidente Repúblika hetan malu ho Prezidente Parlamentu Nasionál fulan ida dala ida. Ba oin órgauns soberania rua ne’e sei haree oinsá servisu hamutuk, la’ós de’it iha nível Prezidente nian, maibé liuhosi mekanismu legál no konstitusionál ne’ebé garante hadi’a relasaun ema ba ema atu hadi’a servisu estadu nian. Relasaun ne’e labele prejudika prinsípiu separasaun poderes no relasaun entre órgauns soberania Timor-Leste nian. Ita sei servisu hamutuk ho hanoin katak órgaun soberania ida-idak lao keta-ketak ho ninia kbiit rasik maibé tenke iha relasaun ba malu.
Hanesan iha rai sira seluk, leis no normas iha importánsia maka’as atu garante direitus no deveres hotu-hotu nian. Iha ita-nia rain, ita foti aas prinsípiu katak podér iha povu nia liman, ita hakarak hala’o demokrasia. Maibé demokrasia la’ós rejime polítiku ida ne’ebé perfeitu kedas. Ita tenke hadi’a babeibeik atu hetan leis ne’ebé serve di’ak liu intereses povu nian, ohinloron no abanbairua.
Ho apoiu jurista sira-nian, Parlamentu Nasionál iha Primeira, Segunda no Terceira Lejslatura aprova lei barak tebes ba área oin-oin ho intensaun atu regula órgauns estadu nian, atu governu bele hala’o dezenvolvimentu no hatán ba nesesidade oin-oin povu tomak nian.
Iha Parlamentu foun ida ne’e, ita iha deputadu hosi partidu lima, ne’ebé taru malu iha eleisaun foin liubá ho partidu sanulu resin neen seluk. Partidu lima ne’e manán povu Timor-Leste ninia fiar no deputadu ida-idak ne’ebé tama iha lista partidu nian, mak sai reprezentante povu nian iha Uma Fukun ida ne’e. Deputadu ida-idak hosi partidu ida-idak iha ninia matenek rasik no ha’u fiar katak, nu’udar bankada sira ho koligasaun ka bankada opozisaun, hotu-hotu sei kontribui atu hato’o ambiente ida ne’ebé hatudu katak órgaun ida ne’e preokupa ho povu ninia moris, ho povu ninia hakarak. Povu hein katak, deputadu sira, nu’udar reprezentante povu nian, sei hamosu inisiativa ba halo projetu-lei no/ka hadi’a lei tuan sira, atu sidadaun hotu-hotu bele kompreende no apoia polítika interna no polítika esterna ne’ebé estadu sei hala’o tinan lima tuir mai. Ida ne’e mak ita hotu hakarak!
Importante hanoin beibeik iha Uma Fukun ida ne’e katak Exelénsia sira bele tanen de’it interese partidu nian ne’ebé bele hakfilak ba interese povu tomak nian, estadu Timor-Leste nian. Ha’u fiar katak Exelénsia sira sei buka de’it haburas liután imi-hotu ninia kbiit, imi-hotu nia matenek, atu kbiit no matenek ida ne’e bele haforsa kompeténsias Parlamentu nian atu serve ita-nia povu doben. Ha’u fiar mós katak dignísimu deputadu sira sei tetun didiak programa governu nian ba tinan lima no proposta orsamentu geral estadu no orsamentu retifikativu ne’ebé governu sei hato’o tinan-tinan. Ha’u fiar mós katak digníssimu deputadu sira sei halo fiskalizasaun ba projetus governu nian, ho transparénsia no independénsia tomak.
Haree ba rezultadu eleisaun nian mak Prezidente Repúblika konvida partidu vensedór FRETILIN atu ko’alia ho partidu ne’ebé hetan assentus iha Parlamentu Nasionál, hodi forma VII Governu. Iha 13 Setembru, ha’u simu akordu koligasaun hosi FRETILIN, PD no nomeia ona Dr Mari Alkatiri, nu’udar Primeiru-Ministru.
Exelénsias,
Estadu-de-direitu demokrátiku mak fó dalan ba ita hotu moris ho justisa, dignidade no pás. Demokrasia ne’ebé ita konsege hala’o ona durante tinan sanulu resin lima sai ona patrimóniu ida ho folin boot tebes ba timoroan hotu-hotu no ba Estadu Timor-Leste.Tamba patrimóniu ne’e folin boot tebes, ita sei haka’as-an nafatin atu habelar liután ita-nia espíritu demokrátiku atu ita husik hela nu’udar legadu di’ak ida ba ita-nia jerasaun foun sira no ba abanbairua.
Ha’u fiar ho laran tomak katak VII governu, ne’ebé hahú ohin hala’o knaar, sei metin no sei hala’o sira-nia knaar tinan lima tuir mai. Tambasá ha’u fiar ? Tamba ha’u fiar katak señor deputadu no señora deputada sira sei kaer metin Ita-Boot sira-nia responsabilidade nu’udar reprezentante Ita-nia povu doben nian. Povu ne’e hakarak moris ho pás no estabilidade. Kondisaun ida ne’e importante tebes atu ita bele hala’o dezenvolvimentu no halakon kiak.
Timor-Leste nunka hasoru krize institusionál no sei la hasoru tamba ita hotu iha maturidade polítika, ita hotu iha sentidu Estadu. Ita hotu sei respeita vontade povu nian liuhosi eleisaun demokrátika. Parlamentu Nasionál mak órgaun estadu ho responsabilidade boot liu atu kaer metin estabilidade polítika no governativa ba VII governu durante tinan lima tuir mai. Estabilidade ne’e depende hosi ita hotu maibé liuliu hosi votu konfiansa hosi Parlamentu Nasional ida ne’e.
Permite ha’u hato’o ikus liu ha’u-nia esperiénsia rasik. Ha’u mai hosi família ida ho kbiit-laek no ha’u moris no luta hamutuk ho povu durante tinan rua nulu resin hat, iha ai-laran. Iha ne’ebá mak ha’u aprende hadomi no respeita liután ita-nia povu. Ha’u hare’e rasik ninia brane, ninia espíritu sakrifísiu, ninia determinasaun atu kaer metin neon UKUN RASIN-AN. Ha’u rona rasik povu ninia mehi, ninia hakarak. Ha’u rona mós inan-aman no oan sira-nia halerik, tinan ba tinan, iha ai-laran. Ita ukun-an ona maibé povu ne’e sei halerik nafatin! Povu ne’e sei mukit nafatin! Povu ne’e sofre demais on! Ita-nia povu merese moris di’ak ona! Nune’e, permite ha’u husu ba distintu deputadu sira, atu haree oinsá fó tulun ba ita-nia governu, atu hamenus povu ninia halerik, tinan lima tuir mai.
Obrigadu wain!
*pajina facebook Presidência da República Democrática de Timor-Leste
No comments:
Post a Comment